Otvorenje Wagnerovog parka 1869. godine
Sve je zapravo počelo nekoliko mjeseci ranije, 14. prosinca 1868., kada je Zadar prestao biti tvrđava i proglašen otvorenim gradom. Završila je tada vojna sudbina grada opasanog zidinama. Bastioni, kazamate i bedemi, stoljećima građeni za obranu, odjednom su izgubili svoju svrhu i postali samo ukras, a češće i višak.
Već početkom 1869. vojska počinje rušiti parapete bastiona između Morskih vrata i Vrata sv. Roka. Ono što je prije služilo ratu i obrani, počelo se pretvarati u prostor namijenjen gradu, šetnji i svakodnevnom životu.
A onda, 3. lipnja 1869., na bastionu sv. Roka svečano je otvoren novi perivoj. Nastao je zaslugom dalmatinskog namjesnika, viteza Ivana/Giovannija de Wagnera, pa će ga Zadrani pamtiti kao Wagnerov park.
Il Dalmata detaljno opisuje događaj otvaranja parka. Večernje osvjetljenje, glazba c. kr. pukovnije Hartung, vatromet, mnoštvo građana svih staleža, elegantni paviljon i ratni parobrod Andrea Hoffer, koji je svojom rasvjetom pridonosio svečanosti. Na istočnom dijelu vrta stajala je piramida s natpisima, a u podnožju su bili grbovi Dalmacije i Zadra.
Piramidu su s četiri strane krasili sljedeći natpisi:
1. Ljubaznim stanovnicima ovog grada uvijek vjernim i lojalnim.
2. Svuda okolo gledaj! priroda grli u lijepoj harmoniji! i vi se ujedinite slogom i ljubavlju!
3. Propast će i srušit će se ovo bilje i ovi zidovi, ali vjernost prema vladaru i ljubav prema domovini u dalmatinskim srcima neizbrisiva će ostati.
4. Naprijed! sadašnjost vas poziva, budućnost vam pokazuje. naprijed! naprijed dakle ujedinjenim snagama!
Wagner je tom prigodom Općini simbolično predao vrt „na korist javnosti”, a istoga dana darovao je i 100 forinti za gradske siromahe. Zadrani su mu zahvalili velikim natpisima, bengalskim vatrama i tiskanim zahvalnicama na talijanskom i hrvatskom jeziku.
Park je imao uređene staze, nisku živicu, klupe i pogled prema luci. Bio je to jedan od prvih jasnih znakova novog Zadra: grada koji se iz vojne tvrđave počinje pretvarati u urbani prostor otvoren građanima.
No kasnija sudbina Wagnerovog parka nije bila najsretnija. Za vrijeme talijanske vlasti površina parka znatno je smanjena rezanjem bastiona radi izgradnje prometnice uz more 1936. godine. Bastion je tada preimenovan u Bastione IX maggio. Na njemu je tada (na južnom dijelu prema Calle del Sale) stajala i ukrasna kruna bunara.
Dodatno je kasnije sužen i s kopnene strane, a 1979. godine, izgradnjom ribarnice u unutrašnjosti bastiona, gotovo su nestala i preostala stabla. Preživjeli su tek tragovi nekadašnjeg perivoja: jedna platana, kostela (fafarikula) i brijest.
Wagnerov park je na neki način bio mnogo više od običnog vrta. Bio je simbol trenutka kada je Zadar doživio transformaciju vojne utvrde u biser koji će svoju renesansu doživljavati sljedećih 30-ak godina.
Zanimljivo je kako su namjesnici Zadra, najprije Welden, zatim Wagner, a kasnije i Blažeković, ostavili trag u kolektivnoj memoriji grada ne toliko kroz političku ili vojnu moć svojih funkcija, koliko kroz prostore koje su otvorili građanima. Sva trojica, svaki u svojem vremenu, bez obzira na ponekad kratku vladavinu,vezani su uz nastanak ili uređenje zadarskih parkova, tih malih oaza u kojima su se građani učili ljepšem, zdravijem i plemenitijem životu.
Možda nam danas nedostaje tog pristupa. Grad se ne izgrađuje samo prometnicama, zgradama i „funkcionalnom” infrastrukturom, nego i mjestima koja čovjeku daju mir, lijepi pogled ili hlad za ljetnih vrućina . Park nije samo zelena površina, park je znak kulture prostora i ljudi, dokaz da se misli i na dušu grada, njegove građane, a ne samo na njegovu ogoljenu funkciju.
Ponekad se čini da je taj osjećaj za lijepo, tako jasno vidljiv u 19. stoljeću, postupno ustuknuo pred idejom praktičnosti, brzine i betona. Svaka bi generacija vlasti možda trebala iza sebe ostaviti barem jedan prostor zbog kojega će grad disati ljepše i zbog kojega će je se građani sjećati i onda kada funkcije i titule odavno više ne budu važne.
- 1. Časopis Il Dalmata. DIKAZ digitalni repozitoriji Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru.
- 2. Petricioli, M. (2011). Zadarski vrtovi i perivoji (I. J. Milin, Prev.). Zadar: Nasadi d.o.o.
Ravnice: od vojnih podzemlja do sportskog srca Jazina
Danas je teško zamisliti da je prostor oko Jazina, kojim svakodnevno prolaze automobili, šetači, djecana putu do škole i sportaši, nekoć...
Nebeski spektakl kapetana Merighija
Uzbudljiva povijesna priča o aeronautu Merighiju koji je 1890. godine u Zadru izveo spektakularan let balonom. Saznajte sve o njegovim...
Doček Halleyjevog kometa u Zadru 1910. godine
Halleyjev komet izazvao je globalnu paniku 1910. godine, a njegov dolazak pratili su strah i slavlje, čak i u Zadru. Mnogi su vjerovali da...
Bastion Moro i spojni bedem Nani-Dolfin
Zadarski bastioni postupno su gubili obrambenu funkciju te su u 19. stoljeću prenamijenjeni u zelene površine. Bastion Sv. Marcele (kasnije...
Diabolo - igra koja je "izludila" Zadar
Diabolo je u Zadru preplavio sve ulice, prolaze, trgove i mala dvorišta. Svi maloljetni slobodni građani su ga igrali, kako Il Dalmata...
Povijesni let Giannija Widmera u Zadru 1912. godine
U svibnju 1912. godine Zadar je svjedočio povijesnom trenutku kada je tršćanski avijatičar Gianni Widmer izveo svoj prvi let iznad grada....
Labirint u zadarskoj Areni: Vrt palmi, zrcala i kabinet smijeha
Orijentalni Labirint u zadarskoj Areni krajem 19. stoljeća donosio je palme, zrcala, voštane figure i Kabinet smijeha — pravo malo čudo...
Dogradnja zvonika katedrale sv. Stošije krajem 19. stoljeća
Kako je Zadar, između tradicije i suvremenosti, dovršio stoljećima nedovršeni zvonik katedrale (1452.–1894.)
Zadarske pomorske igre – od srednjeg vijeka do prijeratnoga Palia Zaratina
Palio u Zadru, od srednjovjekovne regate do pomorskog spektakla novijeg vremena, ostaje snažan simbol pomorske baštine i povezanosti grada...
Kočija koja život znači - 62 sata vožnje od Dubrovnika do Zadra
Kako se u 19. stoljeću putovalo u Zadar kočijom: spor, prašnjav i neizvjestan put kroz Dalmaciju, od Dubrovnika i Benkovca do gradskih...
Cirkusi u Zadru
Putujući cirkusi, akrobati, klaunovi, hrvači i čudesne atrakcije nekad su na zadarske rive i trgove donosili uzbuđenje, šušur i osjećaj...
Mate Pavac – tihi dobročinitelj koji je Zadru darovao Bolnicu sv. Mateja
Tihi zadarski dobrotvor Mate Pavac darovao je svoje bogatstvo za izgradnju ustanove koja će se brinuti o onima kojima to najviše treba....
Car Franjo Josip I. u Zadru 1875. godine
U subotu u 10.travnja, 1875.godine, nešto nakon 10h ujutro, u Zadar je stigao car Franjo Josip I u sklopu svojih službenih obilazaka...