Nilba Agis – operna diva iz Zadra

Tko je Nilba Agis

Nilba Agis rođena je 23. srpnja 1901. u Savoni u Italiji kao Albina Amelia Domenica Giuseppina Nagy – Lantana. Njezina životna priča, iako znamo samo dijelove cijelog mozaika, jedna je od onih koje zvuče kao scenarij za film.

Albina je bila kći Silvije pl. Borelli Vranske i dr. Albina Nagyja-Lantane. Albino Nagy bio je dalmatinski znanstvenik koji se bavio matematikom, filozofijom i posebno matematičkom logikom, područjem koje je tada bilo malo poznato. Majka Silvia bila je samouvjerena i živahna dama koja se, kako je sama za sebe napisala, bavila svim slobodnim umjetnostima.

Sudbina se, međutim, okrutno poigrala već na početku: otac je preminuo te iste 1901. godine, u 35. godini, a Silvija je ostala udovica i trudna već nekoliko mjeseci.

Ubrzo nakon rođenja male Albine dogodilo se nešto što je desetljećima poslije u obitelji prepričavano kao drama, a prenio je Goran pl. Borelli Vranski u eseju o svojoj obitelji: Silvija je, vođena tadašnjim uvjerenjem da je „seljačko mlijeko” zdravije, povjerila dijete mladoj dojilji. U jednom trenutku stiže strašna vijest – da je mala Albina umrla i da je brzo pokopana – a Silvija, slomljena, prihvaća priču bez sumnje. No istina, prema istom zapisu, bila je nevjerojatnija: dojilja je zadržala djevojčicu Albinu umjesto vlastita djeteta (koje je u međuvremenu umrlo) i „zamijenila” sudbine.

Preokret dolazi 1905. godine, kada se Silvija preudala za kneza Jerolima Begnu iz ugledne zadarske plemićke obitelji. On nije povjerovao u priču o smrti djeteta. Pokrenuo je vlastitu istragu i, kako kaže priča, upravo je on otkrio da je Albina živa te je vratio majci. Tako Albina dobiva ono što joj je gotovo bilo oduzeto: dom, odgoj, obrazovanje i mogućnost da se njezin talent razvije.
A talent je očito bio takav da je tražio pozornicu.

Umjetnički uspon

Studirala je u Rimu, kod Fauste Labije i Alfreda Martina. Umjetnički put vodi je prema sve većim izazovima i, naposljetku, prema trenutku koji se bilježi kao njezin sudbonosni izlazak na opernu scenu: debitirala je u kolovozu 1930. u Viterbu, u operi „Mefistofele”, kao Elena. Već se tada o njoj piše kao o pjevačici koja brzo dobiva potvrdu publike i kritike. Pjevala je mekom ljupkošću, s gracioznošću najiskusnijih umjetnica.

Njezino umjetničko ime, Nilba Agis, sve češće kruži uz velika imena talijanske i svjetske opere. Spominje se kako je nastupala uz Beniamina Giglija na koncertima u više gradova. U repertoaru se posebno ističu uloge koje su mjerilo dramatskog soprana: Santuzza u Cavalleria rusticana i Puccinijeva Tosca.

Poster opere Tosca, G.Puccini

Za Santuzzu se bilježi snažan odjek, uključujući i tvrdnju da je u Milanu, u Teatro Dal Verme, u Cavalleriji rusticana „napravila senzaciju”, uz pohvale za disciplinu glasa i scensku igru. A Tosca je ušla među njezine uloge kojima je osvajala publiku. Poznat nam je njen veliki trijumf u Trstu, u kazalištu Verdi, gdje ju je publika više puta pozivala na pozornicu.

Divili su joj se na koncertima u Fabrianu, Tivoliju i Castelgandolfu, gdje je njezinu lirsku izvedbu gorljivo pratila najprobranija rimska aristokracija.

U novinskim najavama i osvrtima iz tog vremena pojavljuje se u programima opernih večeri – uz bilješke o aplauzima i maestralnim izvedbama – a spominju se i njezini nastupi u nizu gradova i turneje po Europi, što dodatno govori o opsegu njezine karijere.

Scena iz opere 'Tosca' Giacoma Puccinija

Nastup u Zadru

Godine 1932. nastupila je u Teatru Verdi u Zadru pred svojom publikom koja nije krila oduševljenje. Littorio Dalmatico piše:

Od izvođača, prvo ćemo spomenuti našu sugrađanku Nilbu Agis. Već pri samom izlasku na scenu dočekao ju je pljesak iskrenih simpatija, a čim je dvoranom odjeknuo prvi uzorak njezina glasa i glumačkog umijeća, uspjeh je bio siguran. Naime, ona je liku Tosce dala pravi sjaj, učinkovito se izražavajući bogatim, simpatičnim i vrlo prikladnim glasom, te scenskom glumom velikog efekta, drhtavu strast, nježnost, ljubomoru i nepomirljivu mržnju Florije Tosce.
Kao svestrana umjetnica i vrsna glumica, Nilba Agis – kojoj se rodni grad dotad još nije imao priliku pokloniti – ostavila je izvanredan dojam na publiku koja je do posljednjeg mjesta ispunila kazalište. Velikodušno je podarila svoj topli, osebujni sopran, dok su se dvoranom orile oduševljene ovacije.

Albina se udala za gosp. Lorita i imali su dvoje djece, sina Silvija i kćer Amaliju.

Iako većina naših sugrađana ne zna tko je bila Nilba Agis, možda su nekad prošli njenom ulicom na Sinjoretovu – ulicom Albine Nagy. Na taj se način Zadar barem simbolično prisjeća ove vrsne umjetnice, rođene Zadranke, i odaje joj počast.

Albina Nagy preminula je 1999. godine.